Vlada I Građani Republike Hrvatske Između Imaginacije, Stvarnosti, Predrasuda I Pretpostavki
Zahtjev Za Dobivanje Informacija Od Vlade RH
Udruga Crom Alternativna Razmjena
Viška 14, 52100 Pula
association[at]cromalternativemoney.org
Dokument Broj: 13
Pula, 18.10.2011.
Vlada Republike Hrvatske
Trg Svetog Marka 2, 10000 Zagreb
glasnogovornik[at]vlada.hr
Predmet: Zahtjev Za Dobivanje Informacija
Poštovani,
usred globalne financijske krize, nekoliko dana nakon održavanja prosvjeda za globalne promjene širom svijeta, te uoči predstojećih hrvatskih parlamentarnih izbora; a u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama i sljedećim odredbama Ustava Republike Hrvatske
- Članak 21.
Svako ljudsko biće ima pravo na život;
- Članak 22.
Čovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva;
- Članak 23.
Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvom obliku zlostavljanja ili, bez svoje privole, liječničkim ili znanstvenim pokusima. Zabranjen je prisilni i obvezatni rad;
- Članak 35.
Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti;
- Članak 38.
Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli. Zabranjuje se cenzura;
- Članak 55.
Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život;
- Članak 69.
Svatko ima pravo na zdrav život;
ovim putem ste najljubaznije zamoljeni pružiti nam neke informacije od ključne važnosti - u obliku prije svega nedvosmislenih, jasnih i preciznih odgovora na ispod navedena pitanja. Ispred Udruge Crom Alternativna Razmjena vam se na tome unaprijed zahvaljujem.
1)
Da li na hrvatskom zemljopisnom području bilo tko ili bilo što ima pravo polagati pravo na život bilo kog čovjeka (molim imati u vidu da se pitanje striktno odnosi na živog čovjeka od krvi i mesa, a ne na fizičku osobu)?
2)
Što je to što Saboru daje jurisdikciju nad začetim, i kasnije nad rođenim djetetom?
Naime, osim ako dijete bilo ono rođeno ili još nerođeno nije rob, niti jedan drugi entitet mu ne može nametati svoju volju na niti jedan drugi način osim prisilom - nije li tako?
3)
Dijete je rođeno, ali to nigdje nije službeno zavedeno. Dva dana kasnije, roditelji su noću, u prolazu, dijete u košari pustili ispred jedne gostionice, a zatim netragom nestali i nikad se više nisu pojavili. Državljanstvo roditelja je nepoznato. Kakav status ima to tek rođeno dijete kad je državljanstvo u pitanju, i koja su njegova prava u tom smislu jednom kad napuni 18 godina?
4)
Kako Sabor stječe jurisdikciju nad strancem (građanin, subjekt ili suveren) koji je kročio na hrvatsko zemljopisno područje?
Naime sve odluke Sabora su u određenim slučajevima samo prividni zakonski autoritet jer zahtjevaju nečiji prethodni dobrovoljni pristanak na njih.
Ako ih stranac nije dobrovoljno prihvatio, one su onda ili nametnute silom, ili se samo pretpostavlja da ih je on prihvatio. Koja je od ove dvije mogućnosti ona ispravna, ili to nije nijedna?
5)
Osim one Hrvatskog Sabora, postoje li ikakve strane jurisdikcije na hrvatskom zemljopisnom području? Na primjer veleposlanstva i baze stranih vojnih snaga.
6)
Po zakonu o hrvatskom državljanstvu, hrvatskim državljaninom se smatra osoba koja je to svojstvo stekla po propisima važećim od dana stupanja na snagu tog zakona. Da li je moguće da bilo koja varijacija pravne fikcije - odnosno osobe - poput na primjer tvrtke ili slično, postane hrvatski državljanin? Da li na primjer vlakovi, avioni, automobili, tvrtke ili slično, imaju hrvatsku nacionalnost?
7)
Službenik u MUP-u je zaprimio zahtjev za izdavanjem osobne iskaznice uz kojeg mu je predočen Izvod iz matične knjige rođenih koji glasi (na primjer) na Mirka Mirkovića. MUP je nakon nekog vremena izdao osobnu iskaznicu koja glasi na MIRKA MIRKOVIĆA. Da li će se na uređaju za otkrivanje falsifikata upaliti crveni alarm jer je otkriven pokušaj krivotvorenja nečijeg identiteta? Tko je hrvatski državljanin - Mirko Mirković, MIRKO MIRKOVIĆ, obojica ili ni jedan ni drugi?
8)
Da li je na hrvatskom zemljopisnom području obavezno biti članom društvene zajednice?
Uzmimo na primjer nekoga tko na osnovu postignutih rezultata od osnivanja hrvatske države pa do danas - usred svjetske financijske krize, smatra da je ta društvena zajednica skroz na skroz korumpirana. Da li je za njega moguće legalno biti slobodan, nikome ne činiti zlo, loviti i pecati, živjeti u miru u prirodi i nikoga ne ugrožavati; a biti izuzet od podlijeganja hrvatskim zakonima jer ih odbija prihvatiti?
9)
Kako hrvatski državljanin može postati suveren?
Pod suverenim se misli na to da nije državljanin niti jedne zemlje i da ostvaruje svoja i Bogom i prirodom dana prava.
Nepostojanje ovakve mogućnosti bi naime značilo da su svi oni koji to žele ostvariti, a ne mogu, ništa drugo nego obični robovi - nije li tako? Biti suveren znači da netko ne mora biti državljaninom ijedne zemlje, iz jednostavnog razloga jer ga je stvorila priroda, a ne država - što se osobito odnosi na Republiku Hrvatsku koja kao takva postoji tek od nedavno. To bi također značilo da je pravna fikcija poput Sabora sama sebi dodjelila pravo na viši autoritet od prirode kroz kojeg onima koji ne pristaju na to da budu kontrolirani, ili prevarom ili na silu nameće svoju volju - nije li tako? Kako se dakle nepostojanje ovakve mogućnosti ne bi moglo tumačiti na niti jedan jedini drugi način nego na onaj da smo svi u stvari robovi u vlasništvu nekoga ili nečega - ako je to slučaj, pitanje se ponavlja - kako hrvatski državljanin može postati suveren?
10)
Da li je hrvatski državljanin onaj koji od rođenja živi daleko od civilizacije u planinama na hrvatskom zemljopisnom području, i čije rođenje nikad nije nigdje službeno registrirano? Ako nije, koji je njegov status?
11)
Veoma je iznenađujuća činjenica da jako puno ljudi niti razumije što je novac, niti razumije kako on funkcionira.
Postoji li ikakav zakon iz kojeg je jasno i precizno vidljivo da kuna, novčana jedinica Republike Hrvatske, nije samo obični bezvrijedni komad papira već na primjer gram zlata, gram srebra, kilogram pšenice ili neka druga količina bilo kakve materijalne vrijednosti?
12)
Kao i sve druge države na ovom planetu, i Republiku Hrvatsku u ovim teškim trenucima doslovce razjeda javni dug. U financijskom izvješću Hrvatske središnje banke za 2009 godinu, pod obvezama stoji "Novčanice i kovani novac u optjecaju". Ova vrsta obveze je naime jedina vrsta obveze u svijetu za koju nije određen vremenski rok u kojem se treba ispuniti. Po zakonu o Hrvatskoj Narodnoj Banci u kojem stoji "Uvođenje eura kao novčane jedinice", vidljivo je da euro uskoro kao nacionalna valuta stiže i u Hrvatsku. To međutim automatski znači da će dan uvođenja eura u Hrvatsku, za sve one koji u tom trenutku budu posjedovali kune, a ne budu pristali (što je njihovo nepovredivo pravo) na isplatu im originalnog duga nekakvim zamjenskim sredstvom - predstavljati dan naplate obveze Hrvatske središnje banke prema njima.
Da bi prosječni hrvatski državljanin kao dužnik mogao isplatiti 100 kuna javnog duga, ili mora prodati dio vlastite imovine, ili mora odraditi neki posao. Jedan dan prije uvođenja eura u Hrvatsku, on se pojavio u Hrvatskoj Središnjoj Banci i isplatio 100 kuna javnog duga sa 100 kuna zarađenih uloženim radom na kopanju kanala. Dan poslije, kad se u Hrvatskoj središnjoj banci pojavi s novčanicom od 100 kuna, odnosno potvrdom o njihovoj obvezi prema njemu od 100 kuna, iz banke će izaći bogatiji za ono što predstavlja materijalnu garanciju koja stoji iza tog komada papira na kojem je odštampana znamenka 100.
Što će - jasno i precizno, taj prosječni hrvatski državljanin primiti iz ruku službenika Hrvatske središnje banke i time obradovati svoju obitelj? Srebro, broncu, zlato, pšenicu, nešto slično, ili jedno veliko razočaranje u obliku nule?
Prosječni hrvatski državljanin bi eventualno originalnu obvezu Hrvatske središnje banke prema njemu mogao i pristati zamijeniti nekakvom novom. Osim što je papirnata novčanica od 100 eura 10.000 centi, a 10.000 centi 100 eura; što je još 100 eura - jasno, točno i precizno, zakonom utvrđeno i garantirano - u zlatu, srebru, paprikama ili bilo kojoj drugoj materijalnoj vrijednosti?
13)
U Republici Hrvatskoj se koristi bankarski sustav poznatiji kao "bankarstvo djelomičnih rezervi", nije li tako? Ako to nije točno, koji je onda sustav u upotrebi?
14)
Kolika je danas obvezna djelomična rezerva?
15)
Ono što se da shvatiti proučavanjem tog sustava je da banke kao rezervu moraju držati samo dio koji nalaže zakon. Na primjer, ako je propisano da je obvezna rezerva 10%, onda banka na osnovu svake kune koju drži u rezervi može nekome posuditi 9 kuna. Je li to točno? Ako nije, po kojim onda pravilima banke nekome posuđuju novac?
16)
Banke čuvaju navedenu rezervu u obliku depozita kod Hrvatske središnje banke. Je li to točno? Ako nije, gdje onda banke drže svoje rezerve?
17)
To znači da ako je položen depozit od 100 kuna, banka može zadržati 10 kuna kao rezervu i nekome posuditi 90 kuna. Je li to točno? Ako nije, koji onda iznos banka nekome može posuditi?
18)
Da li je točno da kroz sustav u pitanju, banka može i zadržati u rezervi svih 100 kuna, i nekome posuditi još 900 kuna?
19)
Bankama je kroz sustav djelomičnih rezervi omogućeno 900 nekome posuđenih kuna iz prehtodnog pitanja jednostavno stvoriti kao obični računovodstveni zapis? Je li to točno? Ako nije, otkuda onda proizlazi iznos od 900 kuna? I da li se tu uopće radi o kunama, ili će se na uređaju za otkrivanje falsifikata upaliti crveni alarm jer je otkriven pokušaj krivotvorenja službene nacionalne valute?
20)
Ako se novac stvara na navedeni način, onda se slobodno može reći da je najveći dio, ako ne i sveukupna količina novca u optjecaju stvorena iz ničeg drugog nego iz običnog poteza olovkom po papiru ili mišem po ekranu računala. Je li to točno?
21)
Ako su gornja razumijevanja načina na koji bankarski sustav funkcionira točna, onda je najveći dio, ako ne i sveukupna količina novca u optjecaju stvorena kao kamatonosni dug prema bankama. No ako banke stvaraju samo glavnicu, otkuda proizlazi novac kojim se moraju platiti kamate?
22)
Ako je istina da se po otplati kredita, novac koji je kroz njih stvoren zatim uništava, onda to znači da banke konstantno moraju drugima posuđivati novac jer bi inače došlo do nestanka novčane ponude. Je li to točno?
23)
Što više banke kreditiraju druge, to je veći sveukupni iznos novca u optjecaju, a samim time i inflacija. Je li to točno?
24)
Ako banke prestanu drugima posuđivati novac, to znači da se količina novca u optjecaju smanjuje i stoga nastupa deflacija. Je li to točno?
25)
Vlada ne stvara novac nego ga posuđuje. Na posuđeni novac treba platiti kamate. Je li to točno?
26)
Porez je način na koji Vlada stvara prihod. Koji postotak od prikupljenog poreza odlazi za isplatu duga i kamata na novac kojeg je Vlada posudila?
27)
Vlada posuđuje sve više novca (kojeg također mora vratiti s kamatama) da bi otplatila kamate na već postojeće dugove. Je li to točno? Ako nije, na koji se onda način otplaćaju kamate?
28)
Ako je kroz dva prethodna pitanja - razumijevanje načina na koji sustav funkcionira ispravno, onda to znači da po pitanju duga Vlada nikako ne može vratiti i glavnicu i kamate. Također, ako je svrha poreza otplaćivanje navedenih kamatonosnih dugova, onda porez za ljude koji žive u Hrvatskoj ne predstavlja ništa drugo nego jednu vrstu ropstva. Nije li to točno?
S poštovanjem, iskreno i bez predrasuda!
Predsjednik Udruge
Đurić Aljoša
Forum
