
Kada su se prije nekoliko mjeseci započele ozbiljne igra oko preuzimanja PP Orahovice ispočetka nitko nije ni slutio da će se na pobjedničko postolje među nekoliko serioznih regionalnih igrača koji su bili zainteresirani, neočekivano probiti trećerazredni igrač – M San, u osloncu i uz obilatu pomoć jedne druge kompanije iz Prstenove družine – Žito d.d. Da podsjetimo, Prstenova družina je neformalna gospodarska komora koja oko udruge Prsten i istoimene kompanije okuplja 140 tvrtki iz Bosanske Posavine s ciljem zajedničkog nastupa na hrvatskom tržištu. Inače, istaknuti članovi Prstenove družine su i vlasnik M San grupe Stipo Matić, i vlasnik Žita d.d., kontroverzni biznismen Marko Pipunić na čiju su kuću u Osijeku nedavno bačene dvije bombe. PP Orahovica je najveća poljoprivredno-prehrambena kompanija na području Virovitičko-podravske županije u kojoj je oko 360 radničkih dioničara imalo u vlasništvu 85,2 posto dionica temeljnog kapitala, a koja ima u vlasništvu 6.000 hektara oranica, 700 hektara ribnjačarskih proizvoda, 350 hektara lješnjaka, silosima kapaciteta 35.000 tona…. U poslovnom sustavu su voćnjaci, vinogradi, suvremeni mlin, silosi, klaonica, pekara i pogon za doradu lješnjaka.
Zbog recesije i strukturnih poremećaja na domaćem tržištu te smanjenih državnih poticaja poljoprivredi, PP Orahovica se nekoliko godina borila s financijskim teškoćama. Budući da je riječ o ogromnom vlasništvu i vrijednim nekretninama procijenjenim na 750-800 milijuna kuna, mnoge su im agro-tvrtke pritekle u pomoć. Neke dobronamjerno, neke ne. U međuvremenu je poslovodstvo po 100 puta viđenom scenariju u kojem se vrijednost vlastite tvrtke sustavno urušava uoči preuzimanja, sustavno vuklo jedan glupi potez za drugim. Tvrtku su održavali gotovo isključivo preskupim zajmovima i kompenzacijama pa su dugovi narasli su na 135 milijuna kuna, a skoro polovica tog iznosa je dospjela na naplatu. Kada su se u igri oko pružanja pomoći pojavili predstavnici Agrokora, koji su umjesto s poslovodstvom željeli razgovarati direktno s vlasnicima - malim dioničarima kojima su ponudili dokapitalizaciju, istupio je jedan od kreditora – Žito, kojem je PP Orahovica bila dužna 46 milijuna kuna. Žito je taj jednostavno dug prepustio svom kompiću iz Prstenove družine - tvrtki M San ulaganja. Naime, Žitu je radi osiguranja tražbine omogućeno zasnivanje založnog prava na nekretninama Orahovice uz suglasnost, a koga drugog nego Hypo banke kao fiducijarnog vlasnika ili založnog vjerovnika na tim nekretninama.
Nakon što su iz Agrokora shvatili kako je krajnje vrijeme da se iz svega toga elegantno izvuku ukoliko ne žele da se dio prljavštine sruči i na njih (Hypo banka u osloncu na opskurne zavičajne udruge iz Bosanske Posavine ne predstavljaju u današnje vrijeme baš pristojan poslovni okoliš) ostali na prizorištu, Uprava i Sindikat PPDIV-a koji je također igrao za M San Grupi i mali dioničari, kojima se cijena dionica tijekom 3 mjeseca koliko je operacija trajala, srozala sa 700 na 100 kuna. Oni su pokušali vratiti potraživanja u nekim razumnim rokovima, ali iz M San Grupe to, dakako, nisu prihvatili i odlučili su se na preuzimanje koje su, eto, uspješno proveli do kraja. Kao i u svim sličnim preuzimanjima u kojima ''mali čovjek'' preko noći i u grobnoj tišini izgubi sve što je godinama stjecao, javnost otimače nije osudila, Crkva ih nije ekskomunicirala, policija ih nije uhitila.
Po sto put viđenom scenariju, kad je riječ o sličnim ''kontroverznim'' poduhvatima na našem tržištu, jedna je kompanija zaradila, a profitirala je bogme i nadaleko čuvena Hypo banka koja je cijeli taj prepad pratila, profitiralo je i nekoliko lokalnih korumpiranih mufljuza, a izgubili su kao i uvijek do sada - zaposlenici, dioničari, županija i hrvatska država. Kad bi netko postao vlasnik ogromnog stana u centru grada nakon što je isplatio 10 tisuća kuna vlasnikovog duga, velik dio čovječanstva bi takvu transakciju proglasili lopovlukom. Ako bi se ista stvar dogodila sa 10 stanova, to bi se proglasilo velikim lopovlukom. Kako onda kategorizirati preuzimanje za 70.754.700,00 kuna 6.000 hektara oranica, 700 hektara ribnjačarskih proizvoda, 350 hektara lješnjaka, silosima kapaciteta 35.000 tona, tvornice, pekare, vinograde voćnjake…. ?