Predsjednik Svjetske Banke Robert Zoellick upozorava da ova financijska institucija bez upumpavanja novog keša u narednih 12 mjeseci ostaje bez novca.

Sjedinjene Američke Države i Europa ponovo počinju opasno režati protiv Irana, ali ova dva psa čuvara sve više etički trule kroz nedostatak svježeg političkog koncenzusa, naježeni iznenadnom neukrotivošću dosadašnjih "partnera" usporedno s dolaskom globalne financijske krize.

Stari Jenki imperijalizam i ovaj novi Europske Unije i NATO-a koji su bez problema prerezali grla i Srbije i Kosova, deset godina nakon pada Berlinskog Zida i kasnije raspada SSSR-a pokazuju urušavanje i neuspjehe u organizaciji novih napada prikrivenih kao "obojane revolucije i humanitarne akcije".

Barack Obama, Sarkozy, Brown, Merkel i Berlusconi oštrim tonovima i stisnutim šakama prijete nepodobnim državama poput Irana i Sjeverne Koreje, ali ova gluma ne proizvodi više isti učinak međunarodne solidarnosti kao i 1991-2003 godine pri napadima na Irak i Afganistan.

Latinska Amerika, Srednji Istok i Azija izbjegavaju zamku kulturne, gospodarske i vojne dominacije SAD-a i Europe.

Dosadašnja osvajanja neograničenim novcem i korupcijom koja su s jedne strane dozvolili propagandi SAD-a i Europe početne geopolitičke uspjehe, s druge su pak strane tijekom vremena otkrila negativne posljedice agregacije.

Osvajanje stranih vlada sada više Zapadu ne jamči održavanje političkog, ekonomskog i vojnog mrtvila naroda koji žive na golemom teritoriju ostalog dijela ove planete.

Istočne zemlje bivšeg sovjetskog bloka, nakon kratkog praska gospodarskog i društvenog razvoja financiranog od strane javnih i privatnih institucija, Europske Centralne Banke i Svjetske Banke, snizili su kvalitetu života europskih radnika, Litva, Ukrajina, Mađarska i Moldavija se sada bore s krizom bez presedana, sukobi na ulicama i veliki prosvjedi ispred nacionalnih parlamenata uzrokuju mrtve i ranjene, porast bankrota, nezaposlenost, vrtoglav i dramatičan pad kupovne moći širokih slojeva populacije.

Dakle do samo prije nekoliko godina kada se svugdje tvrdilo i činilo da ekonomija nikada nije stajala bolje, napad na Iran bi već odavno predstavljao poput ostalih, pojam kojeg se nitko više i ne sjeća, no s globalnom ekonomskom krizom koja je konačno svijetu otvorila oči o pravom stanju svjetskog monetarnog sustava, sve je zapelo, pa tako i nova "humanitarna akcija" i svrgavanje "diktatorskog režima" u Iranu.


Prije smo to dakle radili Iračanima, a kako sada to isto ne možemo raditi Irancima, budući da nekom to ipak moramo raditi, onda ćemo to raditi sami sebi.


Neki su dan na demonstracijama tokom samita grupe G20 u Pittsburghu, na civilno stanovništvo uperena i upotrebljena takozvana "ne-smrtonosna oružja".

Zvučni top emitira zvižduk nepodnošljiv do te točke da svi pobjegnu koliko god je to moguće dalje kako bi izbjegli slušno mučenje.

Ovi topovi, ako su dobro programirani i namješteni mogu razbiti bubnu opnu.

Nakon neslavnog korištenja pištolja Taser čak i protiv djece, stižu nova oružja protiv vlastitih građana, a ne ratnih neprijatelja.

Na sljedeće demonstracije G20, ponesite sa sobom kreme za sunčanje i protiv opekotina jer nastupa novi mikrovalni laser koji proizvodi nepodnošljivo peckanje kože na cijelom tijelu.

Ima li neke dvojbe o tome u kom se pravcu krećemo?


Hugo Chavez je sada već odavno najavio svoju namjeru da napusti Međunarodni Monetarni Fond (MMF) i Svjetsku Banku, mnogi promatrači vide ovo kao prvi značajan potez u tom smjeru.

Važan sporazum je potpisan neki dan tokom sastanka 60 latinskoameričkih i afričkih lidera u Venezueli, poznatog kao "Samit Jug-Jug".

Cilj ovog samita jest stvaranje političkih i gospodarskih odnosa među siromašnim južnim krajevima svijeta.

Sedam južnoameričkih vođa, odnosno Argentina, Bolivija, Brazil, Ekvador, Paragvaj, Urugvaj i Venezuela su potpisali sporazum o stvaranju "Banke Juga - Bank of the South", a sljedeći korak je stvaranje nove zajedničke valute.

Pokretanjem vlastite međunarodne banke, Latinska Amerika namjerava smanjiti preveliki Zapadni utjecaj na tom području.

Od kolikog je ovo velikog značaja, možete pročitati u članku:

Međunarodni Monetarni Fond Valutom SDR Postaje Globalna Centralna Banka




Svjetska banka bi mogla ostati bez novca u roku od 12 mjeseci.  


Svjetska banka je u neposrednoj blizini ponestajanja novca, otkrio je njen predsjednik Robert Zoellick.

Banka čiji je posao podrška državama s niskim prihodima, morala je posuditi toliko gotovine stvorene iz ničega u svjetlu financijske krize da bi njeni resursi mogli presušiti u roku od 12 mjeseci.

"Do sredine iduće godine ćemo se suočiti se s ozbiljnim ograničenjima", rekao je Predsjednik Svjetske Banke Robert Zoellick i pokrenuo kampanju uvjeravanja bogatih nacija (koje su tehnički u bankrotu zbog ekstremno visokih dugova) za izlijevanje više novca u ovu novčanu instituciju sa sjedištem u Washingtonu.

On je priznao da će ovaj zadatak biti vjerojatno vrlo težak s obzirom na poteškoće s kojima se suočavaju razvijene zemlje usred najveće svjetske recesije u povijesti.

Zoellick je govoreći na otvaranju godišnjeg sastanaka MMF-a i Svjetske Banke u Istanbulu izjavio da Svjetska Banka treba povećanje kapitala od čak $11.1 milijardi dolara da bi funkcionirala.

Pogledaj: Turski Student Gađao Cipelom Direktora Međunarodnog Monetarnog Fonda


Zoellick se nada da će dioničari, uključujući Veliku Britaniju i druge vodeće nacije, donijeti odluku o dodijeli novčanih sredstava prije sastanka narednog sastanka u Travnju sljedeće godine.

Taj novi novac bi se podijelio između Međunarodne Banke Za Obnovu I Razvoj, ključnog dijela banke koja "kreditira" siromašne zemlje i Međunarodne Financijske Korporacije (IFC) koja posuđuje poduzećima.


Predsjednik Svjetske Banke je objasnio: "Svjesni smo da su sve zemlje su pod napregnutim stezanjem proračuna i da nije pravo vrijeme za ovakve zahtjeve".

On je rekao da je manjak novca za "International Financial Corporation - Međunarodnu Financijsku Korporaciju (IFC)" razlog za posebnu zabrinutost i dodao da je to zbog toga jer su jedno od glavnih pitanja oporavka od svjetske ekonomske krize vladini programi za poticaj i razvoj privatnog sektora.

Pritom je naravno zaboravio odgonetnuti kako se novim i još većim dugovima misle izvući iz krize tvrtke i države u problemima upravo zbog dugova, no to ga vjerovatno mnogo niti ne zanima jer upravo od toga institucije poput njegove i žive, od ubiranja kamata, što je više dugova, to je više i kamata.  


Banka je morala posuditi znatno više novca od programa od $100 milijardi dolara u tri godine odlučenog prošle godine, zbog otrovne aktualne financijske i gospodarske krize.

Većina novca je potrošena za osiguranje (ne)opstanka najugroženijih naroda.